Internet domeni: Rješavanje sporova

Internet domeni: rješavanje sporova

Na nacionalnim nivoima, sporovi po osnovu kibernetičkog skvotiranja se rješavaju u okviru parničnog postupka, podnošenjem tužbe za zaštitu žiga. Kako je domaće pravničko shvatanje procesa koji se odvijaju u kibernetičkom prostoru još uvijek dobrim dijelom nepoznanica, a sve to prati zanemarljiva privredna aktivnost na internetu, mogu se predvidjeti dugotrajni i iscrpljujući postupci koji ne opravdavaju samu vrijednost spora. Stoga je od značaja upoznati se sa alternativnim načinima rješavanja sporova, prije svega onih koji se odvijaju na međunarodnom nivou.

Rješavanje sporova pred ICANN-om

ICANN sve akreditovane registrare obavezuje na poštivanje Jedinstvenih pravila za rješavanje sporova vezanih za nazive domena (eng. Uniform Domain-Name Dispute-Name Dispute-Resolution Policy – UDPR) kojima se propisuju materijalna i procesna pravila po kojima se rješavaju sporovi koji se odnose na globalne top-level domene iz nadležnosti ovog organa. Postupak se pokreće tužbom koja se podnosi ovlašćenom pružaocu usluga rješavanja sporova, koji su objavljeni na sajtu ICANN-a.

U pogledu primjene materijalnog prava, Jedinstvena pravila za rješavanje sporova, kao vid međunarodne arbitraže, prati slična rješenja koja se nalaze u legislativi SAD-a, prije svega ona kojima se mora dokazati postojanje loše namjere od strane lica koje je u posjedu određenog naziva domena.

Komunikacija se odvija elektronskim putem, tužba se može dostaviti putem elektronske pošte kao i relevantni podnesci u toku postupka. Tužba se na isti način dostavlja i tuženom na izjašnjenje, nakon čega će, ukoliko postoji dovoljno dokaza koji opravdavaju navode iz tužbe, pružalac usluga rješavanja sporova formirati jednočlani ili tročlani arbitražni panel koji će donijeti odluku o predmetnom sporu.

Odluka je konačna i obavezujuća, a izvršava je registrar kod kojeg je sporni domen registrovan. Isto vrijedi i za tužbu protiv lica koje je registrovalo više domena kojima se vrijeđa pravo nosioca žiga.

Radi efikasnosti postupka a cijeneći dinamiku elektronske komunikacije, rokovi propisani procesnim normama Jedinstvenih pravila za rješavanje sporova su smanjeni na najmanju moguću mjeru. Tako se tužba na izjašnjavanje tuženom dostavlja nadalje tri dana od dana primanja uplate za troškove postupka, dvadeset dana se ostavlja za izjašnjenje, dok je pružalac usluga rješavanja sporova u obavezi da imenuje arbitražni panel u roku od pet dana od momenta prijema izjašnjenja tuženog. Generalni rok za rješavanje spora je četrnaest dana od dana formiranja arbitražnog panela. Ukoliko je prije ili tokom postupka pokrenut i parnični postupak pred nadležnim sudom, panel odlučuje o suspenziji i prekidu postupka ili o donošenju odluke.

Zaključak

Imajući u vidu prethodno navedeno, može se zaključiti da je tržišna utakmica za registracijom internetskih domena aktivnost koja će i kod nas, shodno dinamici razvoja elektronskog poslovanja, sve više uzimati maha. Stoga smo smatrali da je blagovremeno upoznavanje sa ovom tematikom jedan vid edukacije pravnih praktičara, a ovaj tekst je naš skromni doprinos u tom pravcu. Svakako da je zaštita žiga i drugih prava intelektualne svojine u nazivima internetskih domena samo vrh ledenog brijega kada se govori o informatičkom pravu i da će životne situacije privlačiti pažnju šire javnosti o ovim pitanjima, a uvjereni smo da će globalna unifikacija pravila i propisa u konačnici kreirati koherentan pravni okvir.

Srđan Rajčević

Direktor Agencije za informaciono društvo Republike Srpske, dipl. pravnik, dipl. inž. računarstva, magistar poslovno-pravnih nauka. Zainteresovan za pravne aspekte IKT-a. Idejni tvorac više zakona iz oblasti razvoja informacionog društva u RS.

  • facebook
  • linkedin
  • skype
  • twitter

One Comment

  1. Pingback: Internet domeni: uslovi registracije u BiH - Pravo IKT

Comments are closed.